Archive for the 'Događanja' Category

Kandidat za gradonačelnika Josip Kregar i nositelj liste za gradsku Skupštinu Velimir Srića prezentirali su svoj izborni program za Zagreb. Program u formi letka možete downloadati ovdje: Izborni program Josip Kregar i Velimir Srića ili pročitati.

1. Pametno, a ne mahnito. Umjesto planiranja odlučivalo se od slučaja do slučaja, bez načela i čvrstog vođenja prema planu. Uređenost Zagreba, ispunjenost sadržajima koji daju gradsko obilježje i nacionalni identitet doživjelo je nazadak i propadanje. Zagrebu treba razvoj. Revidirat ćemo odmah jasne primjere pogodovanja privatnom interesu kao što su Cvjetni trg i slično. Izvršiti ćemo reviziju ishitrenih promjena urbanističkih planova i staviti naglasak na održivi razvoj.
2. Javni promet, a ne gužve. Prednost javnom prometu, novim stanicama gradske željeznice, unapređenju biciklističkog prometa, proširenju pješačkih zona. Zelenilo i javni prostor je vrijednost koju treba zadržati u svakom dijelu grada. Okrutna komercijalizacija parkinga nema za cilj udaljiti automobile iz pješačkog centra, već zaradu u garažama. Garaže trebaju biti na obodu povijesne jezgre, s jakim i dostupnim javnim transportom. Parking karta je ujedno i karta za javni promet.
3. Vlast građanima, a ne gradonačelniku. U Zagrebu je sva moć u jednoj osobi. Centralizacija je pretjerana jer su lokalne jedinice ostavljene bez sredstava i dovoljnih nadležnosti. Nositelji političke moći koriste mehanizme stranačke stege i lojalnosti, pa se na teret centralizacije stavlja i sve ono što je posljedica neodgovorne i gramzljive vlasti. Donošenjem Statuta urediti sudjelovanje građana u upravljanju. Decentralizacija uključuje političku, fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju, a ne smo tehničke promjene računa.
4. Suradnja, ne izolacija. Ravnomjerni regionalni razvoj interes je održivog razvoja Zagreba. Samo uz suradnju i dogovor u cijeloj regiji, Zagreb ima rješenja za rast stanovništva, promet, zaštitu okoliša i razvoj. Zagreb treba promatrati kao jedinstven gradski prostor u kojem postoji ravnoteža samostalnosti i odgovornosti, zajedništva i decentraliziranih zadataka.
5. Sklad, a ne profit. Urbanost se stvara i gradi, ona ne nastaje sama po sebi, mora se održavati ulaganjima. U gradovima nedostaje odgoj za zajednički život, a njega se izgrađuje u školi i obitelji, zajednici. Gradske četvrti će se razvijati na način da budu ugodne za život i dopadljive oku. Izgrađivat će se tako da se oplemenjuju novim sadržajima koji nedostaju, da postanu zanimljive, čiste i zelene. Zagreb će rasti imajući na umu potrebe građana, ne žrtvujući pritom kvalitetu življenja.
6. Gospodarski razvoj, a ne stagnacija. Otkako porez na dobit trgovačkih društava ne ide gradu, uprava Zagreba ne brine o svojim poduzećima. Danas brojna poduzeća traže lokacije i sele iz Zagreba. Nužna je nova industrijska politika i razvoj novih poduzeća na planski određenoj industrijskoj zoni, uz povlastice za započinjanje posla.
7. Razvoj temeljen na znanju, a ne trgovini. Umjesto da se razvija kao trgovačko poduzeće, Zagreb treba poticati inovatore, obrtnike i poduzetnike koji imaju znanje, talent i poduzetnički duh. Treba potaknuti suradnju sveučilišnih i znanstvenih institucija s tehnološkim inovatorima.
8. Ekološka odgovornost i zaštita kulturne baštine, a ne pohlepa i osobna korist. Razvoj u skladu s okolinom podrazumijeva promišljeno korištenje gradskog zemljišta, poštivanje urbanističkih planova, izbjegavanje nekontroliranog širenja grada. Grad mora sustavno čuvati preostale zelene površine, potrebni su novi otvoreni sportski i rekreativni objekti za građane. Apsolutno nužno je zaštititi čistu vodu i zrak, kontrolirati „zagađenje svjetlom”, oplemeniti parkove i planirati nove zelene površine. Održivi razvoj grada znači zaštita vodonosnika, kvalitete zraka i energetske održivosti.
9. Skromnost, a ne rasipnost. Grad financiraju njegovi građani. Gradski se budžet često troši nenamjenski, imovina se iznajmljuje ili dodjeljuje arbitrarno, samovoljno i neracionalno, urbanistički plan nerijetko služi za manipuliranja prostorom u interesu investitora i pojedinaca. Grad mora racionalno upravljati svojom imovinom i prihode od te imovine koristiti za rasterećenje svojih stanovnika i privrede.
10. Javne službe za korisnike. Gradske službe su objedinjene u nedjelotvorni Holding, cjelokupna je uprava centralizirana, nedovoljno efikasna i birokratizirana. Holding je sredstvo za podmirenje političkih nagrada i ima stotine ljudi s menadžerskim ugovorima. On je i ishodište sumnji na korupciju, nepotizam i protekciju u dobivanju poslova. Fokus javnih službi mora biti transparentna, brza i učinkovita usluga građanima.
11. Protiv nesigurnosti i netolerancije. Zagreb je postao nesiguran grad. Od uličnog i školskog nasilja preko ratova navijačkih skupina do obračuna kriminalaca. Ugroženi su tradicionalna sigurnost i ugoda življenja, došlo je do erozije morala i sustava vrijednosti. To nije posao samo policije već i odgoja. Grad će ulagati u škole i učitelje, umjesto da liječi posljedice.
12. Uravnoteženi razvoj, a ne centar okružen spavaonicama. Ne samo centar, već sve gradske četvrti trebaju izgledati pristojno, kako bi se ljudi u njima osjećali dobro, njegovali svoj identitet, ponos i osjećaj pripadnosti. Poticat će se dostupnost rada i zadovoljenja životnih potreba tako da budu dostupni pješacima, biciklistima ili korisnicima javnog transporta. I izvan užeg središta će se razvijati i unapređivati infrastruktura za pješake, bicikliste i brzi pristup javnom prijevozu. Cilj decentralizacije nije samo politički već bolji i ravnomjerni razvoj.
13. Stručnost, a ne podobnost. Upravljanje gradom nije stvar nagona i želja već stručnosti i svjetskog iskustva. Na čelo trebaju doći obrazovani i sposobni. Sadašnji sustav i njegova neučinkovitost potiču korupciju. Postoji otpor poticanju sposobnosti u odabiru i imenovanju suradnika. Odabir treba provoditi putem javnih natječaja i objektivnih kriterija znanja, sposobnosti, vještina, moralnosti i motivacije. Osim stručnih i obrazovnih objektivnih kriterija rukovoditelje među njima treba birati prema integritetu, sposobnosti i kvaliteti vizije, bez osvrtanja na političku pripadnost.
14. Grad koji potiče mlade. Mladi su zanemareni i nisu djeca. Oni imaju svoje potrebe, imaju budućnost. Nemaju, a trebaju dobiti kulturne centre. Nemaju iste interese u kulturi, slobodnom vremenu i sportu. Želimo poticati aktivnu društvenu participacija mladih, priznati im mjesto u odlučivanju, potaknuti neformalno obrazovanje, organizirano provođenje slobodnog vremena te mobilnost mladih. Revitalizirati napuštene prostore industrijske baštine u širem centru grada za javne i kulturne namjene, a osobito poticati nezavisnu kulturu.
15. Kultura, a ne razbibriga. Tradicija civilizacije i kulture davala je oduvijek Zagrebu europsku boju. Škola i obrazovanje, dom i odgoj su zapušteni. To nije samo briga države i ministarstava, već grada i njegovih građana. Kultura i vjera postoje radi ljudi i njihove produhovljenosti, bez njih nema tradicije. Grad treba poticati i vaninstitucionalne oblike kulturnog djelovanja.
16. Poticaj, a ne milostinja. Socijalni problemi ne rješavaju se milostinjom i prigodnim izbornim darovima, već razvojem i iskrenom skrbi za one koji nisu na prijemima i u ložama. Osobe s posebnim potrebama treba smatrati bogatstvom te ih prihvatiti i uključiti u društvo, obrazovanje i na poslove prilagođene mogućnostima. Na Zagrebačkim ulicama nitko ne smije ostati gladan ili bez krova nad glavom.
17. Obrazovanje za sve. Školovanje i obrazovanje su zanemareni. Dok neka djeca uče u razredima od po 20 učenika, druga su u razredima koji upisuju i po 35 učenika. Srednje škole se također razlikuju po standardu i kvaliteti. Premala ulaganja u javne kulturne investicija izravno ugrožavaju sociokulturni kapital mlađih generacija u Zagrebu. Zagreb ima 67.000 studenata i 11.000 ljudi s magisterijem i doktoratom. Zagreb je sveučilišni grad i on mora sudjelovati u razvoju Sveučilišta.
18. Sport, a ne dosada. Zagreb kao zdravi i aktivni grad, grad športa, mora građanima dati dostupnu i besplatnu infrastrukturu, omogućiti da aktivno sudjeluju u širokom spektru rekreacijskih aktivnosti, osobnog fizičkog razvoja i športa. Grad mora voditi brigu o aktivnostima djece i osoba treće dobi, a stadion Dinama ne premještati već dovršiti.

Sve gore navedeno znači upravljati, a ne vladati. Treba sustavno afirmirati ideju učinkovite, poštene i ljubazne uprave, čiji je zadatak služenje građanima. Valja poticati debirokratizaciju i pojeftinjenje, transparentnost i moralnost, polaganje računa i odgovorno ponašanje.Treba osigurati da se svi projekti, aktivnosti, investicije i akcije u gradu prije svega temelje na stručnosti i znanju, a ne na individualnim interesima. Suprotno tome, građani su saveznici, oni trebaju podijeliti odgovornost i prava s onima koji vode grad. Građani imaju pravo znati o čemu, što i zašto se odlučuje. Svi podaci su u načelu javni. Narod se pita za mišljenje tek svake četiri godine, a i tada je zagušen obećanjima i uplašen razočaranjima. Zato svi na izbore. Glasujmo za promjenu. Glasujmo za one koji znaju, hoće i mogu.