Rebalans proračuna grada Zagreba

Objavljujemo našu analizu prijedloga rebalansa gradskog proračuna. Osim toga, imamo i nekoliko dodatnih dokumenata:

• Prijedlog rebalansa proračuna grada Zagreba (PDF 3MB)
• Obrazloženje rebalansa gradonačelnika
• Financijsko izvješće Zagrebačkog Holdinga (pazi, PDF 13mb)

Predlaže se smanjenje proračunskih prihoda  za 1,87% ili 150 miljuna kuna, uz obrazloženje da se „pojedini proračunski prihodi neće ostvariti u planiranim iznosima do kraja godine”.

Proračun za 2009 godinu je nerealan, te je predstavljao predizborni proračun, baziran na podacima Državnog zavoda za statistiku prema kojima se za 2008. g. i 2009. g. projicirao realan rast BDP-a od 4,4%, a u 2010. g. 6,0%, što je u uvjetima svjetske gospodarske krize koja je tek ove godine u pravom smislu pogodila i Hrvatsku, vrlo nerealno pa se može smatrati da je proračun trebao biti konzervativniji, štedljiviji i oprezniji već pri izradi, a do danas je trebao dožvjeti bar jedan oziljan rebalans.

Na prihodovnoj strani uočavamo stavke prihoda koje su već pri izradi proračuna  u 2009. g., a naročito u 2010. g. trebale biti smanjene iz slijedećih razloga:

-         privatna potrošnja je usporena jer banke u manjoj mjeri kreditiraju građane

-         smanjena je  prodavaja automobila

-         prodavaje se manje stanova

-         smanjeni su prihodi od  porea za gore navedene namjene

-         biti će manji prihodi od trošarina

-         smanjiti će se dobiti poduzeća

-         smanjiti će se  usluge.

Značajno je smanjenje prihoda u pojedinim uslužnim djelatnostima jer znatan broj davatelja usluga ovisi o standardu građana, a pad standarda realnim se pokazuje u 2009. a može se očekivati  i u 2010. g.

Na rashodovnoj strani Proračuna za 2009. g. teško je utvrditi koja su investicijska (kapitalna) ulaganja u uvjetima krize prihvatljiva, ali što se tiče investicijskih ulaganja  njima treba upravljati na način dobrog gospodarstvenika , naime u novim uvjetima potrebno je pronaći alternativno rješenje i ulagati u  investicije koje će imati veći ekonomski efekt što znači ona ulaganja koja će povećati proizvodnju, a time i  zaposlenost, sva ostala ulaganja u investicije trebalo bi ukinuti ili znatno usporiti.

Većina se stavaka prihoda i rashoda povećavala po inerciji «od oka», prepisan je proračun za 2008. godinu  ne vodeći brigu  o najznačajnijoj činjenici, da je proračun koncipiran kao da se ništa ne događa, kao da nema gospodarske krize, kao da neće biti pada privatne potrošnje i što je najvažnije mnoge stavke u proračunu su u funkciji lokalnih izbora.

Predloženi izmjenjeni i dopunjeni proračun je kozmetički i zabrinjavajuće zanemaruje realno stanje u sferi naplate proračunskih prihoda niti predlaže ozbiljnije mjere racionalizacije i smanjenja proračunskih rashoda.

Predlaže se smanjenje proračunskih prihoda  za 1,87% ili 150 miljuna kuna, uz obrazloženje da se „pojedini proračunski prihodi neće ostvariti u planiranim iznosima do kraja godine”. Također se predlaže odgovarajuće smanjenje rashoda uz uključivanje financijskog rezultata iz prethodnog razdoblja.

Predlagač spominje u obrazloženju „da porez i prirez na dohodak u 2009. g. bilježi manji rast nego u zadnjih nekoliko godina.” Propušta međutim napraviti analizu dinamike i strukture naplate najznačajnijih i najizdašnijih prihoda proračuna tj. porez i prirez na dohodak koji iznosom od 4,993 miljarde kuna  čine 67,75% svih poreskih prihoda. Propušta nas upoznati sa strukturom naplate prihoda po osnovi poreza i prireza na dohodak od nesamostalnog rada i od samostalne djelatnosti koje čine grupu najvažnijih i najizdašnijih proračunskih prihoda.

Tek nas upozorava da je u stavci „porez i prirez na dohodak od kapitala” planiranoj sa 53 miljuna kuna došlo do pada naplate od 20 miljuna kuna pa prihod ove stavke u rebalansu iznosi 33 miljuna kuna ili „značajnih” 0.45 % svih prihoda. Time nas odvodi na potpuno marginalno područje prihoda.

Dvije su međutim stavke smanjenja prihoda koje upozoravaju na neoprezno raspolaganje financijskim resursima.

Smanjenje prihoda od prodaje proizvedene dugotrajne  imovine od 85 miljuna kuna, uzrokuje dugoročno zamrzavanje financijskih sredstava gradskog proračuna, pa po definiciji povlači i određenu odgovornost i sankciju.

Na isti način loša procjena ili „izborni proračun” podcjenili su veličinu pada tržišta nekretnina i zemljišta, pa se traži smanjenje prihoda od prodaje nefinancijske imovine za 114,5 miljuna kuna.

Tek spominjemo da su i administrativne pristojbe nerealno planirane u iznosu od 1,418 miljardi kuna, pa nam sada predlagač sugerira smanjenje od 43,1 miljuna kuna kao „posljedica smanjenja poduzetničkih aktivnosti”. Pitanje je da li je uopće i ovaj prijedlog realan s obzirom na površnost analiza realizacije naplate.

Spomenimo još jednu grupu prihoda:  Porezi na robu i usluge planirani za 2009.g.  u iznosu 153.900.000 Kn.

Unutar ove skupine nalaze se slijedeći porezi:

A) Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića:

Plan 2009.     Kn 21.000.000.

B) Porez na cestovna motorna vozila

Plan 2009.     Kn 110.000.000.

-          planirani prihodi od poreza na robe i usluge rastu u odnosu na 2008. godinu po stopi od 9,5%,  prihodi od poreza na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića  rastu 7,7% , a prihodi od poreza na cestovna motorna vozila rastu 12,2%: ova povećanja u neskladu s trenutačnom situacijom u Hrvatskoj, primjera radi; promet je u trgovačkim lancima u Hrvatskoj već u prvoj polovini prosinca 2008. g. u odnosu na prvu polovinu prosinca 2007. g. pao 30%.

-          ovi su podaci bili poznati u vrijeme izrade plana, pa je prihode za navedene  stavke trebalo je navesti štedljivije i opreznije u skladu s nadolazećom krizom, recesijom i štednjom.

Sada nam se ne predlaže nikakvo predvidivo smanjenje najveće stavke iz ove grupe, „porez na cestovna motorna vozila” od 110 miljuna kuna (koja u ovom prijedlogu nije analitički iskazana, već je sadržana u grupi „Porezi na korištenje dobara”) kao da se smanjenje potpuno izvjesno ne može predvidjeti.

Proračun za 2009. g. nije realan niti je socijalno osjetljiv, očemu možemo podastrijeti dodatne analize.

U ovoj se analizi međutim ne osvrćemo na rashode. Izmjene i dopune proračunskih rashoda bitna su stavka ozbiljnog rebalansa proračuna u uvjetima recesije i gospodarske krize koju proživljavamo. Za taj je rebalans potrebno realno utvrditi proračunske prihode, kao čin planiranja pa tek onda uz odrediti prioritete rashoda i izdataka, i donijeti odluku o razini podnošljivosti zaduživanja radi popune manjkova prihoda u gredskom proračunu.

Predlagaču se stoga preporuča da hitno izradi ozbiljan i fundirani rebalans proračuna za 2009. vodeći računa o financijskim mogućnostima građana i grada Zagreba, te o njihovim potrebama, uz momentalno smanjenje i ukidanje špekulativnih i neisplativih poslova poput trgovanja gradskom imovinom i neučinkovitom stanogradnjom.